Ivanina šalica čaja

Na zadnjoj 11. Pametnoj špici koja se održala na tribini grada Zagreba u suradnji s Klubom albanskih studenata tema nam je bila “Kultura suradnje i multikulturalnost”. Kulturno smo se družili, kulturno smo razgovarali, kulturno smo slušali… i kulturno je sve završilo. No, što je uopće kultura?

Kultura se može definirati kao naučeni specifičan način života određenog društva. Različiti aspekti kulture uključuju društveno uređenje, vjeru, običaje i rituale, vrijednosti i stavove prema životu, sustav obrazovanja i razinu pismenosti, politički sustav i jezik. Nenad Fanuko iznosi kako je kultura sustav naučenih obrazaca, mišljenja, osjećaja i djelovanja, a sastoji se od tri međusobno povezana skupa fenomena: obrazaca ponašanja, zajedničkih vrijednosti, vjerovanja i pravila, te oruđa i tehnike (tehnologije). Kultura se odnosi na cjelokupno društveno nasljeđe. Tako shvaćena, kultura je značajka svih tipova ljudskih društva. Kultura je sve što ljudi imaju, misle i rade kao članovi svoje nacije.

Postoje dva saznanja o kulturi, činjenično znanje o kulturi – obično je očito i mora se naučiti (različito značenje boja, drugačiji okusi, procedure…) i interpretativno znanje – sposobnost razumijevanja i poštovanja nijansi različitih kulturalnih značajki (važnost vremena, ponašanje prema drugim ljudima, razumijevanje uloge pojedinca u društvu…).

Poznato je da živimo u „globalnom selu“ i da nas je tehnologija sve približila, pa se tako nerijetko dogodi da se nađemo u situaciji gdje radimo i surađujemo s ljudima iz drugih kultura. Bez da napustimo svoju državu, ili pak svoj dom, možemo raditi za strane tvrtke, kupovati i prodavati proizvode na međunarodnom tržištu… Iako to može biti uzbudljivo, može biti i ograničavajuće i frustrirajuće. Kako se povezati s nekim iz druge kulture? Što se smije reći, a što ne? Postoje li neki kulturni tabui kojih čovjek treba biti svjestan? Ono što dobro funkcionira u Italiji, ne mora značiti da će funkcionirati i u Japanu. Kada se posluje na međunarodnom tržištu, znanje o mogućim kulturnim utjecajima je ključ uspjeha međunarodnog poslovanja.

Stranu kulturu treba promatrati objektivno i najvažniji korak je spoznaja da kulture nisu bolje ili lošije, ispravne ili neispravne; jednostavno su drugačije. Za svaku zabavnu ili pak odbojnu značajku koju mi pronalazimo u drugoj kulturi, postoji zabavna i odbojna značajka koju drugi vide u našoj kulturi. Nama je odbojno što u Kini jedu pse, dok je njima neshvatljivo što ih mi držimo kao kućne ljubimce. Samo zato što je kultura drugačija, to ju ne čini krivom, neispravnom.

Uspjeh ili neuspjeh poslovanja u drugim državama i kulturama ovisi o tome koliko smo svjesni temeljnih različitosti među kulturama i koliko smo voljni odbaciti predrasude što ih imamo o drugim kulturama.

Kako je Chanel razbijesnio muslimane, što je Walt Disney skrivio Francuzima, tko je tjerao svoje putnike da se voze goli i kako Pepsi vraća pretke iz mrtvih, pročitajte za tjedan dana kada ćemo kroz analizu elemenata kulture pisati o zabavnim i poučnim greškama velikih multinacionalnih kompanija.

Ivana Mlinarić