Tonino Picula

Tonino Picula


Donosimo vam drugi u nizu razgovora sa gostima sa dosadašnjih Pametnih špica. Na 9. Pametnoj špici jedan od naših gostiju je bio g. Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, čiji  intervju u cjelosti pročitajte samo na našim stranicama! A kako je to izgledalo pogledajte ovdje!

P) Poštovani gospodine Picula, zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju u radu Pametne špice i podršci koju nam pružate. Mladi u Hrvatskoj traže svoj prostor aktivnog sudjelovanja u kreiranju vlastite budućnosti, a Pametna špica je jedan od načina djelovanja. Shodno tome, možete li nam reći koliko su kompatibilne politike Hrvatske i EU kada su u pitanju glavni problemi mladih – obrazovanje, zapošljavanje, razvojna politika?

O) Dobre i uspješne projekte koji daju vidljiv doprinos društvu, a to Pametna špica nesumnjivo jest, treba prepoznati i podržati i ja Vam se iskreno zahvaljujem na dobrom poslu kojeg obavljate.

Hrvatski građani u posljednjih nekoliko godina svjedoče krizi koja je globalnog karaktera ali koja se odrazila na Hrvatsku uvjetovana mnogim slabostima i nedostatcima specifičnih za naš politički, ekonomski pa i društveni sustav. Politike rješavanja problema u Europskoj uniji imaju širinu koja nam otvara mogućnost da ih prilagodimo tim posebnostima i u tom smislu hrvatske politike su kompatibilne s europskim. Republika Hrvatska je primjerice provodila politike aktivnog zapošljavanja i prije ulaska u Europsku uniju i početka primjene strategije „Garancija za mlade“ zahvaljujući kojoj je Zavod za zapošljavanje danas tu politiku upotpunio novim mjerama. To su međutim mjere koje se provode i koje su zamišljene kao privremene i prijelazne – njima se gasi požar, ne i njegovi uzroci. Kao uvjereni socijaldemokrat zalažem se za novu reindustrijalizaciju Europe temeljenu na visokim tehnologijama i obrazovanju koja će povezati sustav obrazovanja i proizvodnje i koja će stvarati realnu vrijednost i kreirati radna mjesta. Fiktivna ekonomija koju podržavaju političke opcije koje vode EU posljednjih 20 godina nije održiva.

P) Koji je trenutno najveći izazov s kojim se Hrvatska susreće u EU?

O) U godini kada obilježavamo sto godina od početka Prvog svjetskog dobro je podsjetiti se da nas je upravo europski projekt uzdigao iz ruševina ratova nacionalnih država te postao ne samo jamac stabilnosti već i simbol suradnje, mira i prosperiteta. Kao i svaki razvijeni projekt i Europska unija se suočava s nizom ozbiljnih problema što neki, međutim, oportuno iskorištavaju za promociju euroskeptičnih političkih platformi koje zagovaraju ne samo njezino ograničavanje već i njezino ukidanje. Najveći izazovi s kojim se EU, pa tako i Hrvatska, danas suočava su svakako ekonomske prirode ali najveća opasnost leži u nastojanjima demontiranja europskih mehanizama njihovog rješavanja. Osobnog i političkog sam uvjerenja da su problemi tu da se rješavaju te da su dvije glave u iznalaženju rješenja pametnije nego jedna. Nas je danas 28 država predanih razgovoru i suradnji i kakvi god problemi da nas muče posljednjih 60 godina europske povijesti nas uči da ćemo ih zajedno lakše riješiti. Izbori koji dolaze su dobra prilika za obranu upravo tog koncepta.

P) Većina mladih u susjednim zemljama, koje nisu članice EU, vjerojatno ima slične probleme kao i mladi u Hrvatskoj. Kako EU „diše“ kada su u pitanju nama susjedne zemlje Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora?

O) Europska Unija nije završen projekt i držim da neće ni biti dok god i zemlje s jugoistoka kontinenta ne postanu njegovim dijelom. To je uostalom i od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku koja ostvaruje značajnu trgovinsku razmjenu s tom regijom, a s kojom dijeli i oko 1.500 kilometara granice. Pristupanjem Hrvatske odnos EU prema zemljama u regiji je svakako dobio dodatnu dimenziju. Npr., Program Erasmus+ bio je važna tema razgovora u Europskom parlamentu. Kada su vlasti Republike Srpske prvotno odlučile da neće sudjelovati u tom programu, što značilo da bi studenti BiH bili jedini u Europi koji ne bi mogli sudjelovati, usljedile su snažne poruke iz Bruxellesa kojima se pozivalo političke vođe da nađu kompromisno rješenje bez obzira na svoje političke razlike. I sam sam odmah reagirao i pitao Europsku komisiju koje mjere planira poduzeti kako bi omogućila građanima BiH da budu dio Erasmus+ programa, s obzirom na učinak takve odluke BiH na budućnost njezinih građana. Snažne poruke poslali su upravo i oni kojih se to najviše tiče, studenti. Danima su u različitim dijelovima BiH trajali prosvjedi, a transparenti poput „Na mladima nezaposlenost ostaje“ očito su zajedno s akcijom same EU, urodili plodom, jer je BiH na kraju ipak odlučila sudjelovati u Erasmus+ programu.
Općenito govoreći, entuzijazam za novim proširenjem je osjetno opao nakon ulaska Bugarske i Rumunjske, ali i zbog ekonomske krize koja je snažno uzdrmala najveće svjetsko gospodarstvo. Rješavanju tog problema unutar EU dan je prioritet pred drugim politikama, pa i proširenjem. Bez obzira na to, Bruxelles pozorno prati razvoj situacije u Beogradu, Sarajevu i Podgorici i za očekivati je da će nastaviti igrati važnu ulogu u regiji koju od 1. srpnja i mi imamo priliku oblikovati.

P) Kako ocjenjujete trenutačnu političku situaciju u Europi i svijetu?

O) I svijet i Europa su ovom trenutku taoci krize jednog sustava koji je nehumano gladan profita, a koji ima značajnu političku zaštitu koja je, pogotovo europsko građanstvo, pritisnula politikama štednje. To su politike koje su vrlo jasno doživjele fijasko i Europa sada ima priliku krenuti u novom smjeru koji će biti temeljen na proizvodnji i rastu realnog, a ne financijskog sektora.

P) Kako biste ocijenili svoj rad u EU parlamentu u ovom mandatu?

O) Na početku ovog kratkog desetomjesečnog mandata zacrtao sam dva područja djelovanja: europska politika prema jugoistoku kontinenta te afirmacija jadranske hrvatske kao europske regije s veliki potencijalom. No, nisam ograničio na ta dva cilja već sam djelovao šire nastojeći doprinijeti gdje je moguće kako bi se zaštitili hrvatski interesi.
Neke od tema kojima sam se bavio su zaštita hrvatskih proizvoda i proizvođača, prometna povezanost hrvatske, vizna politika i ukidanje viza za SAD, očuvanje života na otocima i malog ribarstva, te mnoge druge. Uz to, kao potpredsjednik delegacije Europskog parlamenta aktivno sam sudjelovao u oblikovanju europske politike prema zemljama u regiji, ali i Ukrajini gdje sam kao član izaslanstava EP-a boravio tri puta.
Politici sam, kao i rješavanju problema, uvijek pristupao prije svega sadržajem i rezultati tada rijetko izostaju. Ocjena tih rezultata, kojima sam osobno zadovoljan, nije nikada bila na meni. Jedinu relevantnu ocjenu daju birači.

P) Svojim nastupima i kroz postignute rezultate pokazujete da ste pristaša rješavanja problema suradnjom i dijalogom. Koliko ljudi odgojeni u okružju kulture svađanja mogu prepoznati ispravnost Vašeg pristupa?

O) Politikom se bavim već više od 20 godina i u tom razdoblju nisam mijenjao politički stil i pristup kojeg ste dobro saželi, a kojeg su ljudi očigledno prepoznali i pozitivno vrednovali. Na prvim europskim izborima održanima prošle godine povjereno mi je najviše preferencijalnih glasova što smatram priznanjem za kojeg nikad ne zaboravljam da moram opravdavati svaki dan. Nova prilika za vrednovanje je blizu, već 25. svibnja i ja je spremno dočekujem.

P) Trenutno u Europskom parlamentu svoje države zastupa 766 zastupnika. Nakon izbora ove godine, broj zastupnika bit će smanjen na 751. RH u EU parlament daje 11 zastupnika, što je 1,5%. U ukupnom broju stanovnika EU sudjelujemo sa 0,8%, a u ukupnom BDP-u sa 0,3%. Premda se nalazimo u području statističke greške, može li 11 hrvatskih glasova u EU parlamentu aktivno „odjeknuti“ kvalitetom prijedloga i sudjelovanjem u raspravama?

O) Mantra euroskeptika da smo premali i da unutar Unije ne možemo napraviti puno je u potpunosti dekonstruirana u ovom mandatu koji je trajao jedva deset mjeseci. U Europskom parlamentu kada znate što želite postići niste nikada sami. Tko želi solirati taj ni ne može očekivati postići više od toga da podigne prašinu s vremena na vrijeme populističkim govorima na plenarnim sjednicama. Ja zastupam interese hrvatskih građanki i građana i u tom poslu mi je na raspolaganju moja politička grupa socijalista i demokrata. Osim toga na raspolaganju su i kolege zastupnice i zastupnici koji su u drugim političkim grupacijama, ali koji su prepoznali područja od nacionalnog interesa. Izglasana rezolucija o napretku Bosne i Hercegovine ne bi obuhvaćala veliki broj amandmana hrvatskih zastupnika da hrvatski zastupnici, bez obzira na njihovu pripadnost različitim političkim grupama, nisu aktivno i konstruktivno surađivali. Nije loše za grupu koja predstavlja 1,5 % ukupnog broja zastupnika, zar ne?

P) Suosnivač ste udruge “Krila ljubavi” iz Velike Gorice, udruge za zaštitu zlostavljane i trautimatizirane djece. Možete li nam malo više reći o radu udruge, te koliko društvena i gospodarska kriza u Hrvatskoj utječu na razvoj agresije prema djeci, i od strane starijih i od strane vršnjaka?

O) Udruga “Krila ljubavi” nastala je kao izraz velike želje nekolicine entuzijasta različitih profesionalnih profila i životnih iskustava, ali ujedinjenih spoznajom da je potrebno zajedničkom akcijom baciti svjetlo na mračne brojke obiteljskog i vršnjačkog nasilja nad djecom. Mislim da smo udrugu osnovali u posljednjem trenutku, neposredno prije izbijanja aktualne krize koja je samo zaoštrila spomenute probleme. Volio bih kada bi vrijedni ljudi okupljeni u “Krilima ljubavi” imali veću potporu lokalne zajednice jer rezultati svakako opravdavaju njeno osnivanje. Vrijeme krize osobito pod pritisak stavlja odnose u primarnim zajednicama, ali ni škole nisu imune. Depresija, frustracije i neizvjesnost često se lome na najslabijoj karici – djeci. Premda u radu udruge više ne sudjelujem neposredno jer me život usmjerio na druga područja, aktivisti znaju da uvijek mogu računati na moju potporu.

P) Kako vam se svidio rad naše udruge i jeste li upoznati kako funkcioniraju udruge poput naše u EU?

Projekt „Pametne špice“ mogu samo pohvaliti jer okuplja mlade, obrazovane i prije svega ambiciozne ljude. Kada pojedinac spozna nešto veliko i važno, njegovo znanje postaje najvrjednije kada ga on podijeli s drugima. A upravo su ovakvi susreti kao što je „Pametna špica“, s pojedincima različite dobi, backgrounda, raznovrsnog obrazovanja, korisne za sve sudionike – i one koji prenose i one koji upijaju. Takva je interakcija korisna za sve koji navedene resurse dijele međusobno s ciljem da ostvare samo najbolje rezultate.

Član mog tima je osnivač Mreže mladih dunavske regije (Young Citizens Danube Network), udruge koja okuplja mlade iz 15 dunavskih zemalja, a djeluje kao bazen dobrih ideja na način dosta sličan „Pametnoj špici“ koja po tom pitanju nimalo ne zaostaje za europskim kolegama.

P) U kojima bi projektima EU Pametna špica mogla sudjelovati i pridonijeti afirmaciji pozitivnih snaga Hrvatske u EU?

O) Mnoštvo je programa i prilika koje je moguce koristiti. Neki od najznačajnijih, koje bi Pametna špica mogla koristiti prilikom promoviranja pozitivnih snaga Hrvatske u EU su Europski socijalni fond, Erasmus+, Erasmus za poduzetnike i Kreativna Europa.
Europski socijalni fond omogućava najefikasnije korištenje ljudskih potencijala na način da se obrazovni sustav prilagodi potrebama tržišta rada. Ovaj fond je glavni instrument usmjeren na poticanje poduzetništva, pomoć posloprimcima prilikom pronalaska boljeg radnog mjesta i prvedniji sustav mogućnosti zapošljavanja za sve građane EU.
Erasmus+ program – program akademske mobilnosti namijenjen je poticanju mobilnosti u obrazovanju tijekom cijeloživotnog obrazovnog procesa. Korisnici Erasmus+ programa mogu provesti jedan dio studija ili rada u inozemstvu, što značajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj obogaćenosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama. To ih također uči timskom radu i snalaženju u nesvakodnevnim situacijama, što je danas važno za svaki životopis. Program je to s budžetom od 14,7 milijardi eura, koji će pružiti priliku više od 4 milijuna Europljana da studiraju, treniraju, volontiraju i stječu iskustvo u inozemstvu.
Program Erasmus za poduzetnike omogućiti će mladim poduzetnicima da provedu određeno vrijeme kod iskusnijih kolega kako bi usvojili znanja i vještine koje će im pomoći u njihovom daljnjem razvoju.
Program Kreativna Europa će u sljedećih sedam godina s 1,6 milijardi eura financirati kulturni i kreativni sektor u njihovom transnacionalnom djelovanju.

P) Na Pametnoj spici ste govorili o znanju. Koja su bitna znanja, kojima mladi Hrvatske mogu pronaći svoje mjesto u EU?

Kako na poslovnom tržištu u Hrvatskoj, tako i u Europskoj Uniji iznimno je važno biti konkurentan. Problem nezaposlenosti prisutan je u problem u cijeloj Europi, gdje je trenutno 5,7 milijuna ljudi do 25 godina nezaposleno. Tri bitne stvari koje bi mlad čovjek danas trebao znati su prvenstveno dobro poznavanje jezika i kompjuterskih vještina. Znanje nekoliko jezika čini vašu osobnu konkurentnost jačom, a bez usvajanja novih tehnologija, ne možete se snaći. Također su važna putovanja jer se upoznajete s različitim ljudima i kulturama, što vas dodatno obogaćuje i izdvaja u masi sličnih. Treća, vrlo važna stvar je spremnost na volontiranje. To mnogo govori o načinu kako provodite slobodno vrijeme i to je jedna od karakteristika koju sam i sam kao „poslodavac“ gledao, kada sam tražio stažiste za moj ured u Bruxellesu tijekom 10-mjesečnog mandata u Europskom parlamentu.
Svim mladim ljudima bih dodatno poručio: procjenjuje vas se na temelju osobnog znanja koje nije formalno, zato ulažite u razvijanje komunikacijskih vještina. ZNATI, MOĆI i HTJETI – akcijski je trokut o kojem ovisi čist uspjeh nekog projekta, zato je moja poruka svim mladim ljudima: nemojte se bojati konkurencije nego učite od nje.

Tonino Picula

Više o tome što je g. Tonino Picula do sada uradio kao zastupnik u EU parlamentu pročitajte ovdje! Tonino Picula_Moj mandat u Europskom parlamentu

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *